Brojčano stanje Hrvata u Australiji i njihovo doseljavanje

Prema posljednjem popisu stanovništva od 2006. godine, 118.051 osoba se izjasnila da je hrvatskog podrijetla, što čini 0,56% od ukupnog stanovništva Australije. Australsko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da u Australiji živi oko 150.000 Hrvata dok se u hrvatskoj zajednici tvrdi da Hrvata ima  250.000.
Hrvati su se u Australiju počeli doseljavati već sredinom 19. stoljeća. U tom periodu njihov dolazak bio je pojedinačan, te se ne može govoriti o nekom značajnijem doseljavanju.
Prva značajnija skupina Hrvata došla je u Australiju između 1890. i 1918. god. To su uglavnom bili doseljenici s većine dalmatinskih otoka i makarske rivijere, ali i iz Istre, koji su se nastanili na područjima Zapadne Australije, Sjevernog Queenslanda i New South Walesa. U tom razdoblju živjelo je u Australiji između 4 000 i 5 000 Hrvata. Uglavnom su radili u rudnicima ili na poljima trske.
Nakon I. svjetskog rata došlo je do znatnijeg broja useljavanja Hrvata u Australiju, te podatak govori da se između 1922. i 1940. god. uselilo oko 10 000 Hrvata. Tada u Australiju, uz Hrvate koji su uglavnom iz obalnih krajeva Hrvatske, dolaze i Hrvati iz Međimurja.
Na temelju australskih statističkih podataka za emigraciju možemo zaključiti da je od prvih Hrvata od sredine 19. st. pa do početka drugog svjetskog rata živjelo u Australiji njih oko 15 000.  
Nakon II. svjetskog rata, Hrvati se već od 1948. godine počinju doseljavati u Australiju. Prvo dolazi manji broj izbjeglica iz Austrije i Egipta. Nakon 1950 g. u Australiju dolazi više od 20 000 hrvatskih izbjeglica koji su prethodno prošli izbjegličke logore u Italiji, Austriji i Njemačkoj.   U razdoblju od 1960. do 1973. g. smatra se da je u Australiju došlo najviše doseljenika. Ovo razdoblje istodobno označuje i najveće povećanje hrvatskog doseljeništva, čije sveukupno pučanstvo 1970-ih godina broji preko 150 000 stanovnika.
Hrvati i danas dolaze u Australiju i to prvenstveno iz ekonomskih razloga, ali tu ne smijemo zaobići i iseljavanje tijekom 90-ih g. XX. st., kada je Hrvatsku zadesio Domovinski rat. Međutim, danas iseljavanje Hrvata u Australiju nema tolikog maha, da bi se moglo govoriti o znatnom useljavanju.
Najviše Hrvata na australskom kontinentu živi u velikim gradovima: Sydneyu, Melbourneu, Perthu, Adelaideu, Canberri, Brisbaneu i Hobartu, te u područjima koja gravitiraju ovim gradovima. Danas u Australiji žive Hrvati iz svih dijelova Hrvatske, za razliku od prvih doseljenika koji su uglavnom bili iz Dalmacije.

Status Hrvata u Australiji

Hrvati Australije velikom većinom su i australski državljani i imaju ista prava i obveze kao i svi ostali Australci. Dakle, imaju, između ostaloga, biračko pravo/obvezu (glasovanje je obvezatno) uključujući i pravo biti birani na saveznim, državnim i lokalnim izborima. Australija dozvoljava dvojno državljanstvo, stoga hrvatski iseljenici s hrvatskim državljanstvom u Australiji imaju pravo glasovati na hrvatskim parlamentarnim i predsjedničkim izborima.
Australija je izmijenila postupak izdavanja viza za hrvatske državljane, ukinuvši upitnik o vojnoj službi koji je do sada bio sastavni dio zahtjeva za izdavanje australske vize. Ukinuće upitnika o vojnoj službi primjenjuje se od 26. kolovoza 2009. godine.
Republika Hrvatska ima s Australijom potpisan ugovor o socijalnom osiguranju  (N.N. 2/2004 i 7/2004), ali tim ugovorom nije riješeno pitanje zdravstvene zaštite osiguranika obiju država.  Pregovori vezani za potpisivanje ugovora o zdravstvenoj zaštiti su u tijeku.

Hrvatske udruge i katoličke misije

Na području Australije aktivno djeluje više desetaka hrvatskih klubova i društava. Većina ih se nalazi u prostorijama hrvatske zajednice koja ih je uglavnom sama izgradila. Najpoznatiji klubovi i najviše njih nalazi se u Sydneyu, Melbourneu, Perthu i Canberri. Postoji i nekoliko domova umirovljenika koje su sagradile i organizirale hrvatske zajednice u većim središtima.
Crkva je među Hrvatima Australije odigrala posebno važnu ulogu u očuvanju vjerskog, ali i nacionalnog identiteta, hrvatskog jezika i hrvatskog kulturnog nasljeđa. Hrvatske katoličke misije su osnovane na područjima gdje su se doseljavali Hrvati, i to u 13 gradova i mjesta Australije. Ukoliko nema mogućnosti osnivanja župe, a ima dovoljan broj Hrvata koji bi željeli slušati misu na hrvatskom jeziku, tada jedan svećenik služi misu na više mjesta i putuje jednom mjesečno u dotični grad ili selo, a po potrebi i češće.
Ovdje je važno napomenuti da se pri Hrvatskim katoličkim centrima nalaze i Hrvatske knjižnice koje su, uglavnom, dostupne svima.

Hrvatska nastava i lektorati hrvatskog jezika

Australija je prva zemlja na svijetu koja je priznala hrvatski kao poseban jezik. Godine 1975. državna postaja SBS počela je emitirati programe na hrvatskome jeziku, a 1989. g. počela je nastava hrvatskog jezika kao izbornog predmeta u srednjim školama.
Australski Hrvati već su 70-ih godina prošlog stoljeća organizirali nastavu hrvatskog jezika u hrvatskim katoličkim centrima i tzv. subotnjim školama. The Suturday School of Community Lnguages osnovana je 1978. g. odlukom australske vlade, a u sklopu Ministarstva za obrazovanje.  Nastava hrvatskog jezika uglavnom je integrirana u redovni školski sustav, a Ministartstvo znanosti obrazovanja i športa RH podupire nastavu udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima te organiziranjem stručnog usavršavanja u Australiji  ili u Hrvatskoj na tradicionalnom ljetnom seminaru za učitelje pripadnike hrvatske nacionalne manjine i iseljenika. Prva katedra za kroatistiku osnovana je 1983. g. na MacQuarie University u Sydneyu. Od 1998. g. na istom sveučilištu otvoren je i Centar za studij hrvatskog jezika. U veljači 2008. godine na Sveučilištu MacQuarie otvoren je Centar za hrvatske studije u svijetu, a riječ je o zajedničkom projektu sa Sveučilištem u Splitu.
U Australiji djeluje ustanova slična Otvorenom sveučilištu u RH, „TAFE“, gdje se organiziraju tečajevi hrvatskog jezika za početnike, ali i za one koji već donekle znaju hrvatski jezik.

Izdavaštvo i mediji

U Australiji redovito izlaze tri tjednika: Hrvatski vjesnik, Nova Hrvatska i Spremnost. Radi se o privatnim listovima koji, osim što, objavljuju najvažnije australske vijesti i novosti vezane za aktivnosti u hrvatskoj zajednici, prenose i zbivanja iz Hrvatske i to uglavnom iz domovinskog tiska. Objave i poneki komentar.
Tisak iz Hrvatske dostupan je u mnogim mjestima Australije gdje se inače prodaje australski tisak, a to su uglavnom tjednici, enigmatski listovi i sl. Dnevni tisak stiže s nekoliko dana zakašnjenja i može se nabaviti uglavnom u hrvatskim katoličkim centrima i klubovima. Osim toga, postoje i ovlašteni prodavači hrvatskog tiska koji isključivo prodaju robu hrvatske proizvodnje, pa tako i hrvatskog tiska. U svim katoličkim centrima može se kupiti hrvatski katolički tisak.
Uz državnu/javnu radio postaju SBS, koja još od 1975. g. emitira programe na hrvatskom jeziku, na području cijele Australije postoji više lokalnih radio postaja u privatnom vlasništvu australskih Hrvata. Tu se ističu „Hrvatski Radio Australija“ u Sydneyu i „3ZZ“ u Melbourneu.
Na neovisnom kanalu 31 emitira se tjedna televizijska emisija za hrvatsku zajednicu.
Na području cijele Australije mogu se pratiti i satelitski programi HRT-a, te međunarodni programi Hrvatskog radija (24 sata).