Državljanka sam Republike Hrvatske. U braku sam s državljaninom Argentine. Suprug i ja namjeravamo se preseliti u Hrvatsku. Zanima me kako on kao strani državljanin može regulirati svoj boravak? Poštovana, uvjete ulaska, boravka i rada stranih državljana u Republici Hrvatskoj uređuje Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 79/07) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine. Stranac koji namjerava živjeti u Republici Hrvatskoj obvezan je regulirati privremeni boravak. Zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak stranac podnosi osobno u nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske. Konkretno, državljani Argentinske Republike zahtjev mogu podnijeti u hrvatskom Veleposlanstvu u Buenos Airesu koje se nalazi na adresi Gorostiaga 2104, tel. 0054 11 4777 6409, 4778 7284 (više obavijesti dostupno je na web stranici ovog Ministarstva – www.mvpei.hr). Sukladno odredbama Pravilnika o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 36/08) zahtjevu za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak prilažu se: dvije fotografije u boji veličine 35x45 mm, preslika valjane putne isprave, dokaz o osiguranom stanovanju (npr. vlasnički list, ugovor o najmu, kupoprodajni ugovor i sl.), dokaz o zdravstvenom osiguranju, dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje (npr. ugovor o radu, bankovni izvadak i sl.), potvrda o nekažnjavanju države čiji je stranac državljanin ili u kojoj ima stalni boravak (ne starija od šest mjeseci), dokaz o opravdanosti privremenog boravka. Dokazom o opravdanosti privremenog boravka, u konkretnom slučaju, smatra se dokaz o hrvatskom državljanstvu supružnika te izvod iz matične knjige vjenčanih (članak 10. Pravilnika). Napominjemo, kako sve isprave koje se prilažu zahtjevu moraju biti u izvorniku ili ovjerenom presliku, a strane isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatskom jeziku te propisno ovjerene. Osim toga, isprave ne smiju biti starije od šest mjeseci. O zahtjevu za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak odlučuje nadležna policijska uprava odnosno postaja u Republici Hrvatskoj koja o ishodu postupka obavještava hrvatsko veleposlanstvo ili konzularni ured u kojem je stranac podnio zahtjev. Ukoliko je zahtjev pozitivno riješen, nadležno veleposlanstvo odnosno konzularni ured u putovnicu stranca unosi naljepnicu odobrenja boravka. Prema odredbama Zakona o strancima, stranac na privremenom boravku dužan je prijaviti boravište i adresu stanovanja nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji u roku tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku. Detaljnije obavijesti o uvjetima reguliranja boravka stranih državljana u Republici Hrvatskoj mogu se pronaći na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova (www.mup.hr) odnosno s konkretnim upitima možete se obratiti hrvatskom Veleposlanstvu u Buesnos Airesu. Zanima me pod kojim uvjetima državljani Bosne i Hercegovine mogu raditi u Republici Hrvatskoj. Diplomirani sam ekonomista i želja mi je zaposliti se u struci. Poštovani, sukladno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 79/07) strani državljanin može raditi u Republici Hrvatskoj na osnovi radne ili poslovne dozvole, ako navedenim Zakonom nije drugačije određeno. Napominjemo kako, u pravilu, stranac ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak. Tako se odredbom članka 139. Zakona propisuje 19 kategorija osoba koje mogu raditi bez radne odnosno poslovne dozvole, ako u Republici Hrvatskoj neće boraviti dulje od 30 dana godišnje (detaljne obavijesti dostupne su na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova – www.mup.hr). Zahtjev za izdavanje radne dozvole za stranca podnosi budući poslodavac nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji prema svom sjedištu. Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole poslodavac je dužan priložiti: ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor, podatke o radnom mjestu ili vrsti posla i uvjetima rada, dokaz o stručnoj spremi i osposobljenosti stranca, dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj, dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima, obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca. Napominjemo kako se radne dozvole izdaju u okviru godišnje kvote radnih dozvola (utvrđuje je Vlada Republike Hrvatske) ili izvan godišnje kvote radnih dozvola (moguće samo za kategorije osoba određene u odredbi članka 119. Zakona o strancima). Poslovna dozvola može se izdati osobama navedenima u odredbi članka 132. Zakona (detaljnije obavijesti dostupne su na stranici Ministarstva unutarnjih poslova). Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnosi stranac osobno u nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji prema mjestu obavljanja poslovne aktivnosti. Za detaljnije obavijesti o mogućnostima zapošljavanja stranih državljana u Republici Hrvatskoj predlažemo da se obratite nadležnom tijelu – Ministarstvu unutarnjih poslova, Zagreb, Ilica 335, Uprava za inspekcijske i upravne poslove, Odjel za strance i azil, tel. 01 37 88 563. Nakon pribavljanja radne ili poslovne dozvole strani državljanin obvezan je regulirati privremeni boravak. Zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak podnosi se u nadležnom veleposlanstvu odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske. Uvjeti pod kojima se strancu može izdati odobrenje privremenog boravka mogu se pronaći na gore spomenutoj web stranici Ministarstva unutarnjih poslova. Hoće li mladi lakše i brže naći posao kada budemo u EU i kako će biti s međunarodnim poslovima? Mladi i obrazovan kadar svakako će lakše i brže nalaziti posao kada Republika Hrvatska bude članica Europske unije, zbog slobodnog kretanja osoba i radne snage na području Unije, a biti će im otvorena i nacionalna tržišta rada, kao i mogućnost rada u međunarodnim poslovima. Što će Hrvatska učiniti u pogledu zaštite regionalnog podrijetla vina? Zaštita zemljopisnog podrijetla vina izuzetno je značajan činitelj koji doprinosi prepoznatljivosti vina kako na domaćem tako i na svjetskom tržištu. Hrvatska pridaje veliku važnost zaštiti zemljopisnog podrijetla, što je vidljivo iz odredbi Zakona o vinu (NN br. 96/03). Naime, da bi vino dobilo oznaku kontroliranog zemljopisnog podrijetla mora ispuniti uvjete definirane spomenutim Zakonom nakon čega dobiva rješenje o označavanju vina oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla. Oznaka kontroliranog zemljopisnog podrijetla predstavlja garanciju kvalitete i kao takva jedan je od preduvjeta boljeg plasmana vina na tržištu, što je od interesa svim proizvođačima vina, a ujedno je od velike važnosti i potrošačima kojima je na taj način olakšan izbor vina odgovarajuće kvalitete. Hoćemo li po ulasku u EU još uvijek trebati radnu dozvolu za rad na području EU-a? Za očekivati je da će građani Republike Hrvatske, nakon njenog ulaska u Europsku uniju, još neko prijelazno razdoblje trebati radne dozvole za rad na području Europske unije, čije trajanje ovisi o rezultatima pregovora za članstvo, ali je uobičajeno da, prilikom širenja Europske unije, članice još neko vrijeme štite svoja tržišta rada. Hoće li nam plaće biti primjerenije europskim jednom kad uđemo u EU? Visina plaća u Republici Hrvatskoj ovisi i ovisit će o gospodarskom rastu i povećanju produktivnosti, kao i povećanju konkurentnosti na tržištu, o čemu ovisi stupanj financijske snage. Stoga visina naših plaća ne ovisi o ulasku Republike Hrvatske u Europsku unije, već isključivo o našoj produktivnosti i konkurentnosti dakle o nama samima. Kako će RH urediti bolji razmjer između najniže i prosječne plaće, kada budemo u EU? Razmjer najniže i prosječne plaće u Republici Hrvatskoj već sada je u svojim relativnim omjerima sukladan standardima Europske unije, ali treba imati na umu da bi plaće trebale biti odraz stvarne produktivnosti od koje ovisi daljnje kretanje politike plaća. Pitanje se odnosi na politiku plaća. S obzirom na to da poslodavci govore da su troškovi posla preveliki, mene zanima iz kojih razloga Austrijanci imaju u prosjeku dva puta veće plaće? Usporedba apsolutnih vrijednosti plaća nije prihvatljiva kao odgovarajuće mjerilo životnog standarda, ali ipak valja komentirati istaknutu okolnost da građani članica Europske unije imaju u apsolutnim vrijednostima znatno veće plaće od hrvatskih, a što je odraz njihove veće produktivnosti rada, koja se reflektira i na njihovu veću konkurentnost na tržištu. Hoće li se ulaskom RH u NATO graditi američke baze na teritoriju naše zemlje? Članstvo u NATO ne podrazumijeva obvezu razmještanja stranih vojnika na nacionalnom teritoriju, niti izgradnju vojnih baza. U dosadašnjem tijeku procesa hrvatskog približavanja članstvu nije bilo takvih zahtjeva od strane NATO-a ili pojedinih država članica, a ne očekuju se ni u budućnosti. Moguće otvaranje vojnih baza ovisi o geostrateškim prednostima određene države, pa i blizini već postojećih NATO baza - teritoriju novoprimljenih državama (npr. Aviano u Italiji za RH). Uspostava novih vojnih baza zahtijeva velika financijska ulaganja, stoga se takve aktivnosti izbjegavaju. Hoće li ulazak RH u NATO negativno utjecati na hrvatski turizam i očuvanje okoliša, a time i na ukupni prosperitet RH? Države članice NATO-a, jedne su od najposjećenijih turističkih destinacija u Europi i svijetu: Španjolska, Italija, Grčka, Turska, Češka itd. Građani zemalja članica NATO-a najveći su turistički potrošači, ali u isto vrijeme i najznačajniji ponuđači turističkih usluga. Države članice NATO-a imaju najviše ekološke standarde na svijetu te dijele znanja i iskustva na različitim područjima uključujući i zaštitu okoliša. Pritom se ne raspravlja samo o smanjenju negativnog učinka vojnih aktivnosti na okoliš, već i o zaštiti okoliša u civilnom kontekstu. Prijemom u NATO, državama se daje svojevrsno priznanje da su stabilne i sigurne što svakako pogoduje povećanju opsega stranih investicija i dotoku financijskih sredstava, raste ugled Hrvatske u međunarodnoj zajednici kao i njen kreditni rejting. Možete li mi molim vas odgovoriti, da li je MVPEI izravni predstavnik vanjske politike cijele Hrvatske, ili samo njezinog djela? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, sukladno čl 97 Ustava surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Prema važećem Zakonu o vanjskim poslovima Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija  nadležno je tijelo državne uprave za provođenje utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske. K tomu, ono daje prijedloge za pokretanje i razvijanje djelovanja u području vanjske politike i međunarodnih odnosa. Uz pluralnost političkih aktera te de facto demokratizaciju odn. decentralizaciju procesa odlučivanja na hrvatskoj političkoj sceni, vezan je složeniji proces koordinacije vanjske politike. Neprijeporna činjenica jest da među akterima u hrvatskoj vanjskoj politici postoji temeljni konsenzus o vanjskopolitičkim ciljevima i strategijama za njihovo postizanje. Odstupanje u načinu prezentacije zacrtanih ciljeva i načina njihova postizanja međutim, ne znači i odstupanje od temeljnog konsenzusa. Na to upućuje zajednički napor da se u složenom sustavu demokratske procedure efikasno ostvare postavljeni ciljevi. Pod kojim uvjetima se može dobiti hrvatsko državljanstvo? Prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" 53/91 i 28/92, podrijetlo ili krvna veza (ius sangunis) temeljni je način stjecanja hrvatskog državljanstva. Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani ili je dijete rođeno u Republici Hrvatskoj, a jedan je roditelj u tom trenutku hrvatski državljanin, ili u slučaju ako je dijete rođeno u inozemstvu, da je u tom trenutku jedan od roditelja hrvatski državljanin, a drugi bez ili nepoznatog državljanstva... Dijete koje ispunjava jednu od navedenih zakonskih pretpostavki izravno će biti upisano u evidenciju o hrvatskom državljanstvu (knjigu državljana kod nadležnog matičnog ureda). Prema Pravilniku o obrascu i načinu vođenja evidencije o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" broj 54/91, 3/92, 149/02 i 146/09) za dijete rođeno u Republici Hrvatskoj, koje podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo, nadležan je matični ured prema mjestu rođenja. Ako je dijete rođeno u inozemstvu, nadležnost matičnog ureda utvrđuje se temeljem prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj, a ukoliko ga nema prema posljednjem prebivalištu roditelja. Ukoliko roditelji imaju različito prebivalište, nadležan je matični ured prema prebivalištu roditelja koji prijavi upis djeteta u knjigu državljana. Konzularna pristojba pri izdavanju putovnice osobama mlađim od 21 godina od strane veleposlanstva ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu iznosi 82 € (118,00 USD), a za osobe iznad 21 godina iznosi 110 € (158,00 USD). Pristojbena obveza za naplatu navedene pristojbe nastaje u trenutku podnošenja zahtjeva za izradu putovnice. Za više informacija, molimo Vas da se izravno obratite najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u svijetu. Adrese predstavništava nalaze se na našoj stranici na Internetu na adresi http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=13. Koji su uvjeti upisa na Diplomatsku akademiju? Programi diplomatskog usavršavanja prvenstveno su namijenjeni djelatnicima Ministarstva vanjskih poslova RH, ali i ostalih tijela državne uprave RH. Uvjete upisa i ostale informacije o Diplomatskoj akademiji možete pročitati na dijelu naše web stranice http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=81 Planira li služba za razvoj DM/KU promjene u nadležnostima predstavništva na Bliskom Istoku. RH je imala predstavništvo u UAE (Abu Dhabi) koje je ukinuto, a njegova nadležnost je pomaknuta najprije u Teheran, a potom u Kairo, što uvelike otežava pristup informacijama i komunikaciju sa veleposlanstvom građanima u zemljama GCC. Postoji li mogućnost da RH (ili barem HGK) otvori predstavništvo u Dubaiju iako nema veleposlanstva u UAE, s obzirom da taj grad rapidnom brzinom postaje poslovno središte Bliskog Istoka i u njemu se nalaze regionalna središta svih eminentnijih korporacija koja pokrivaju ovaj dio svijeta? Slijedom Vaše e-mail poruke javljamo Vam se s odgovorom na Vaše pitanje glede otvaranja predstavništva Republike Hrvatske u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Drago nam je da u tom dijelu svijeta postoje i uspješno posluju gospodarski subjekti iz RH. Nažalost, u ovom trenutku RH nije u mogućnosti širiti DM/KU mrežu ni u kojem dijelu svijeta pa tako ni u UAE. Onoga trenutka kada se mogućnost za proširenje DM/KU mreže pojavi, svjesni velike važnosti zemalja Perzijskog zaljeva, UAE će svakako biti prioritet. RH za sada nerezidentno pokriva UAE iz Veleposlanstva u Kairu i do daljnjega to je Veleposlanstvo nadležno za obavljanje diplomatskih i konzularnih poslova za UAE. Može li policija kažnjavati vozače vozila s diplomatskim oznakama? Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima članak 29. utvrđeno je da je osoba diplomatskog agenta nepovrediva. Članak 31. stavak 1 navodi da diplomatski agent uživa imunitet od krivične sudbenosti države primateljice, kao i od njezine građanske i upravne sudbenosti. No, isto tako članak 41. stavak 1 ukazuje da su sve osobe koje uživaju gore navedene imunitete i privilegije dužne poštivati zakon i propise države primateljice. Obzirom na gore izneseno, svaki diplomatski agent dužan je poštovati i prometne propise, no u slučaju da do povrede tih propisa dođe, policija ne može kazniti, niti zadržati osobu koja se propisno predstavila (identifikacijskom osobnom iskaznicom, koju posjeduju članovi svih stranih Misija u RH) i pozvala na diplomatski imunitet. U RH diplomatski agent je u pravilu uslobođen plaćanja kazni za prometne prekršaje, shodno tumačenju da bi naplaćivanje kazni ili globa bilo odricanje od imuniteta. U slučajevima učestalosti prometnih prekršaja od strane člana ili članova iste Misije, na koje ukazuju izvješća Ministarstva unutarnjih poslova obavještava se šef Misije. Potrebna mi je informacija o tome što treba mome prijatelju iz Moldavije koji me želi posjetiti u Hrvatskoj da bi dobio vizu za ulazak u RH? Za državljane Republike Moldove (Moldavije), Veleposlanstvo Republike Hrvatske nadlezno za izdavanje viza nalazi se u Rumunjskoj - Bukurešt, te se državljani Moldove trebaju tamo obratiti kako bi podnijeli zahtjev za vizu. Pri podnošenju zahtjeva potrebno je uz ispunjavanje formulara i plaćanja konzularne pristojbe, priloziti valjanu putnu ispravu, dvije slike, te pozivno pismo privatne osobe kojoj se dolazi u posjet. Rok u kojem se rješava zahtjev za vizu iznosi oko 30 dana, a suglasnost za izdavanje vize dolazi od nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Na Vama je da dostavite pozivno pismo ovjereno kod javnog bilježnika te fotokopiju nekog od dokumenata (osobna iskaznica ili putovnica). Da li je državljanima Maroka potrebna viza za turistički obilazak Hrvatske? U vezi s Vašim pitanjem možemo Vas izvijestiti da je državljanima Maroka, tj. nositeljima važećih običnih putovnica Maroka, u skladu sa važecim viznim sustavom Republike Hrvatske, potrebna viza za ulazak i tranzit kroz Republiku Hrvatsku. Za detalje oko vašeg pitanja, kao i za dobivanje vize, molimo Vas da se izravno obratite najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u svijetu. Adrese predstavništava nalaze se na našoj stranici na Internetu na adresi http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=13